Pedagoški fakultet u Sarajevu
Odsjek za razrednu nastavu
Struktura dvije pjesme na primjeru Desanke Maksimović
(Čežnja, Strepnja)
-Seminarski rad-
Mentor: Studentica:
Prof. dr. Alija Pirić Bećirović Amina
Mr. Mirzana Pašić - Kodrić
Sarajevo, april 2016. god.
Sadržaj
1. Uvod......................................................................................3
2. Lirska poezija.......................................................................4
2.1. Lirska pjesma.....................................................4
2.1.1 Struktura lirske pjesme.....................................6
2.2. Metodički pristup lirskoj poeziji.......................8
2.3. Poezija Desanke Maksimović..........................11
2.4. Analiza strukture lirskih pjesama Desanke Maksimović......................................................12
3. Zaključak.....................................................................16
4. Literatura.....................................................................17
1. UVOD
U ovom radu predstavit ću šta je to lirska poezija i kakva je njena struktura, te metodički pristup lirskoj poeziji. Lirsku poeziju predstavit ću pomoću srpske pjesnikinje Desanke Maksimović . Desanka Maksimović je bila i profesorica književnosti, ali i članica Srpske akademije nauke i umjetnosti.
Najčešći motiv u poeziji Desanke Maksimović je bila ljubav, i njena riječ, odnos prema svijetu. Njena poezija je odlikovana čitavim obiljem novih aliteracija i rima. Njeno osnovno pjesničko geslo je bilo da poezija treba da bude razumljiva, jasna, iskrena, otvorena prema čovjeku i životu.
Mnoge njene pjesme predstavljaju poziv ljudima da budu dobri, plemeniti, ponositi, postojani, da poštuju ljude drugačijih uvjerenja i načela, mišljenja, boja i vjera, i da budu strogi prema svojim manama kao i prema tuđim. Od svih vrijednosti u životu ona je kroz svoje pjesme posebno isticala slobodu, odanost, hrabrost, dobrotu i nekoristoljublje.
U kasnijem periodu života, lirika Desanke Maksimović je dobila nešto smireniji i tiši duh. Njena poezija, pripovjetke, romani, knjige za djecu prevođeni su na mnoge jezike, a njene pojedine pjesme nalaze se u antologijama poezije. Desanka Maksimović je bila pjesnik, pripovjedač,romansijer, pisac za djecu,a povremeno se bavila i prevođenjem, mahom poezije,sa ruskog,slovenačkog,bugarskog i francuskog jezika.
Njena poezija, pripovetke, romani, knjige za djecu prevođeni su na mnoge jezike, a pojedine njene pjesme nalaze se u antologijama poezije raznih naroda. Više puta je nagrađivana našim najvišim književnim nagradama. Prvo priznanje dobila je 1925. Godine nagradom za pjesmu "Strepnja" na konkursu časopisa "Misao".
Za razliku od mnogih liričara, naročito novijeg doba, koji su svaki komplikovaniji pjesnicki problem rješavali i složenijim sredstvima,no naša pjesnikinja je uvijek išla za tim da najjednostavnijim i najprečim putem dopre do takvog zamućenog i skrivenog jezgra kakvo je ljudska bespomoćnost pred tajnom.
2. Lirska poezija
Lirika ili lirska poezija je zajednički naziv za pjesnička dijela u kojima se na emotivno topao i saosjećajan način neposredno izražava čovjekov doživljaj života i svijeta, ali i samoga sebe u svijetu.
Lirska poezija je najstarija pjesnička vrsta, nastala ” u isto vrijeme kada i čovjek” (Šeli) . Kao zaseban književni rod konstruisala se u staroj Grčkoj, u jeku grčke epske tradicije. Počela je nastajati u 7. vijeku prije nove ere kao melos da bi kasnije dobila ime lirika po instrumentu liri uz koji se pjevala. I u kasnijem razvoju nju prati sinkretičnost — sadejstvo riječi, melodije, zvuka i plesa. U srednjem vijeku trubadrusku poeziju takođe prati instrumentalna muzika. Bliskost lirike i muzike ogleda se u samoj njenoj strukturi i organizaciji, u leksici, sintaksi i zvučanju.
2.1. Lirska pjesma
Lirski subjekt je okrenut sebi, svome svijetu, mislima i raspoloženjima, intimnom. Lirika je okrenuta i svijetu ali je taj svijet viđen i doživljen subjektivno. Lirska pjesma, kao i poezija i književnost uopšte, ne djeluje na čitaoca samo kazivanjem i opisivanjem već i sugestijom. Snaga lirike je u njenoj moći da plijeni pažnju, aktivira misao, uzbuđuje.
Osjećanja i raspoloženja iskazuju se u lirskoj pjesmi neposredno: nema događaja ili likova kao posrednika. Osjećanja i raspoloženja iskazuje lirski subjekt koji je u samoj pjesmi — on je taj koji kazuje, doživljava, misli, raduje se, pati, strepi. Iskazuje se u prvom licu.
Pjesnik i lirski subjekt ne mogu se poistovećivati: poezija nije pjesnikova biografija (mada dosta govori o pjesniku), nego je kristalizacija pjesnikovog subjektivnog duhovnog iskustva, njegove samospoznaje i njegove svijesti o istinama svijeta i života.
Sažetost, misaona zbijenost i kratka forma osobenost je lirskog pjevanja. Pjesma je puna smisla, iskustva i saznanja, sažima u sebi prošlost, sadašnjost i budućnost. „Na dnu najkraće lirske pjesme nalazi se čitava filozofija života“ , zapisao je Ipolit Ten. Uzore sažetosti dala je japanska haiku poezija.
Kratka forma i jezgrovito kazivanje zahtevaju poseban odnos prema jeziku: lirska pesma ne trpi suvišne reči, razmetanje rečima. Jezik lirike je odabran, svaka riječ ima svoje jasno mjesto u iskazu, riječi nose preneseno značenje, iskaz je slikovit i simboličan. Zato lirska pjesma nije otvorena za direktnu i brzu komunikaciju, ona traži pažljivo čitanje, pažljivo i strpljivo ulaženje u tajne jezika i smisao izrečenog.
Lirska pjesma ima bogatu ritmičku organizaciju koja je rezultat bogatstva i raznovrsnosti osjećanja i raspoloženja koja su predmet lirskog pjevanja. U lirskoj pjesmi ostvaruje se apsolutni sklad osjećanja, misli, zvuka, značenja i ritma. Lirsku pjesmu karakteriše prije svega posebna zvukovna organizacija. Značenje riječi direktno je uslovljeno ritmičkom organizacijom, iskazanim osjećanjima i funkcijom koju imaju u cjelini pjesme. U lirskoj pjesmi riječi imaju naročiti raspored, i baš tim rasporedom dobijaju smisao i estetsku funkciju.
Osjećanja i raspoloženja koja se iskazuju lirskom pjesmom, životna pitanja koje lirika pokreće, odnos prema svijetu i životu — opšte ljudski su i svevremeni. Zato je lirika uvijek aktuelna, svježa i mlada, bliska ljudima svih vremena i svih podneblja.
2.1.1. Struktura lirske pjesme
Lirska pjesma se odlikuje specifičnom sadržinom, strukturom i kompozicijom. Njena sadržina je čisto osjećanje, nosilac tog osjećanja je lirski subjekt, on se iskazuje u prvom licu. U lirskoj pjesmi nema radnje, nema likova koji bi bili nosioci radnje u razvoju, ili posrednici između svijeta pjesme i čitaoca: kazivanje u lirskoj pjesmi je neposredno, subjektivno, emotivno obojeno. Spoljašnju kompoziciju lirske pjesme čine strofa, stih, polustih, akcenatska cjelina. Svaki od ovih elemenata ima određene karakteristike i specifična svojstva.
Od raznovrsnosti i broja tih svojstava, zavisi ritam, zvučanje i značenje pjesme. Sva ova svojstva proučava versifikacija.
Unutrašnju kompoziciju lirske pesme karakteriše tročlana motivska struktura:
I motiv — uvod, tema pjesme, obraćanje;
II motiv — razvijanje teme novim detaljima;
III motiv — emotivni i misaoni zaključak, poenta, poruka.
Elementi u drugom motivu pjesme mogu imati različit položaj:
• naporedni raspored: nizanje detalja i elementarnih slika, koji stoje naporedo jedan prema drugome;
• gradacijski raspored ide u dva smjera:
– uzlazni smjer: nizanje pojedinosti od slabijeg ka jačem, od apstraktnog ka konkretnom, od manjeg ka većem;
– silazni smjer: nizanje pojedinosti od jačeg ka slabijem, od konkretnog ka apstraktnom, od većeg ka manjem;
• kontrastni raspored koji ima nekoliko položaja:
– jedan detalj isključuje drugi (isključni položaj);
– jedna slika proizilazi iz druge (zaključni položaj);
– jedna slika kontrastira drugoj (suprotni položaj).
2.2. Metodički pristup lirskoj poeziji
Metodički pristup lirskoj poeziji izgrađuje se na predlošku književne znanosti, psiholoških, pedagoških i spoznajnih odrednica.
Teorija književnosti određuje bit lirske poezije, vrste, strukturu i izraz. Bit lirske poezije krije se u određivanju lirskog subjekta prema svijetu, u očitovanju stvaraočeva unutarnjeg svijeta koji se oživotvoruje u posebnostima lirskog izražavanja. Kategorija subjektivnosti uzima se kao bitna odrednica lirske poezije po kojoj se razgraničuje od ostalih književnih rodova (epike i drame ).
Unutrašnji svijet lirskog subjekta razotkriva se u posebnim lirskim formama, prvenstveno u monologu, koji organizira emocionalno i misaono tkivo pjesnikove vizije svijeta.
Lirika prema tome prvenstveno otkriva stvaraočevo intimno biće: ljubav, radost, nespokojstvo, čežnju, stradanje, osjetilni nemir, tjeskobu,misaona traženja, zalete fantazije. U ispovjedanju lirskog pjesnika čitalac (primalac), zavisno od svojih skolonosti i iskustava, prepoznaje i produbljuje vlastite intimne zaokupljenosti i nemire.
To drugim riječima znači da se poruke lirske pjesme dižu nad pojedinačno očitavanje i dobivaju širi, univerzalniji smisao.
Sadržajno tkivo lirske pjesme uvjetuje posebnost njezine strukture, posebnost izražajnih sredstava kojima se ona ostvaruje.
Ishodište lirske pjesme pjesme čini proživljavanje lirskog subjekta u određenom trenutku. Ona je umjetnost trenutka u kojem se zgušnjava pjesnikovo emocionalno i misaono iskustvo. Budući da se lirska pjesma temelji na emocionalnom i misaonom elementu, njezina se struktura razlikuje od strukture epskog i dramskog djela. U strukturi lirske pjesme iščezavaju događaji kao pokretači i tvorački elementi, nema fabule, nema likova koji pokreću radnju.
Lirska se pjesma izgrađuje kao slika emocionalno intonirana, kao muzika pjesničkog govora koja izražava pjesnikov unutarnji svijet. Muzika i slika -- dva su bitna elementa lirske strukture. Jezik lirske poezije razlikuje se od jezika pripovjedne proze i drame, to je najkondenziraniji i najekspresniji tip govora.
Slika 1. Desanka Maksimović
Slika 2. Djelo Desanke Maksimović-Miris zemlje
2.3. Poezija Desanke Maksimovic
Njena pjesma je uvijek bila sigurna streha i zaklon svakome ko je obilježen osjećajnošću, uskraćen za nešto, ugrožen. Rijtko je koji pjesnik u nas kao Desanka Maksimović još za života stekao ime i ugled i zadobio toliku naklonost, poštovanje i privrženost brojnih čitalaca.
Desanka Maksimović nema drugu biografiju sem književnu, ni drugog poroda sem pjesama. Onaj ko je čitao njene pjesme upoznao je ne samo njenu dušu i njeno biće, već i dušu naroda iz kojeg je potekla. Mnoge njene pjesme su poziv ljudima da budu dobri, plemeniti, ponositi, postojani, da poštuju ljude drugačijih načela i uvjerenja, boja i vjera, pozivala ih da proslave i tuđeg sveca, da uvažavaju neistomišljenike, da budu strogi prema svojima kao što su i prema tuđim manama. Od svih vrijednosti u životu ona je posebno isticala slobodu, odanost, hrabrost, dobrotu i nekoristoljublje.
Za razliku od mnogih liričara, naročito novijeg doba, koji su svaki komplikovaniji pjesnički problem rješavali i složenijim sredstvima, naša pjesnikinja je uvijek išla za tim da najjednostavnijim i najprečim putem dopre do takvog zamućenog i skrivenog jezgra kakvo je ljudska bespomoćnost pred tajnom.
Ma koliko bile raznolike i neujednačene sve Desankine pjesme istovrsne su, istim glasom ispjevane. Melodija njene poezije je sestra govorne melodije. Otkriva ćitavo obilje novih aliteracija i rima, koje i kada nisu izmješane sa poznatim, u kontekstu nekako zazvuće poznato; skoro uvijek su nekako prirodno na svom mjestu. Desankina poezija saopštava o ljubavi, prenosi impulse mladosti. Ljubav je vodič u svijet, učitelj duha. Bog o kome i kome pjeva Desanka Maksimović, prisutan je svuda i nigde ga nema; on je milosrdan i ravnodušan; prisan i neuhvatljiv; ispovjednik i stranac. On nije sabran u jednu žižu, već je rasut u hiljadu mogućnosti,a pjesnikinja nam saopštava da svaka od njih može biti, ili jeste prava.jSve te suprotnosti se usklađuju u ljubavi.
Lirika Desanke Maksimović se od samog početka doživljavala kao čista ispovijest srca, što je i sadržano u stihu «Ja sam lovac srca svoga rođenog». Njeno osnovno pjesničko geslo je da poezija treba da bude razumljiva, jasna, iskrena, otvorena prema čoveku i životu, da izvire iz njih.
2.4. Analiza strukture lirskih pjesama Desanke Maksimovic
1. ČEŽNJA
Sanjam da češ doći:
jer mirišu noći, a drveće lista,
i novo se cveće svakog jutra rodi;
jer osmesi ljupki igraju po vodi
i prolećnim nebom što od sreće blista;
jer pupe topole i kao da hoće
k nebu, pune tople, nabujale žudi;
jer u duši bilja ljubav već se budi,
i mirisnim snegom osulo se voće;
jer zbog tebe čežnje u vazduhu plove;
jer priroda sva se za tvoj doček kiti.
Cveće, vode, mž(|le, jablanovi viti,
sve okolo mene čeka te i zove.
Dođi! Snovi moji u gustome roju
tebi lete. Dođi, bez tebe se pati!
Dođi! Sve kraj mene osmeh će ti dati
i u svemu čežnju opazićeš moju.
Analiza:
Lirski subjekt u ovoj pjesmi govori o čežnji za voljenom osobom. On čežnju osjeća pa kaže sve je izlistalo sve je procvalo i cvjeće se okitilo sve samo tebe zovi,dođi dođi bez tebe se pati jer sve kraj lirskog subjekta samo čeka na njegov povratak na povratak osobe za kojom lirski subjekt čežnju osjeća.
Pjesnikinja u ovoj pjesmi mnogo koristi stilska sredstva izražavanja kao što su epiteti (drveće lista, mirišu noći, ljubav budi, jablanovi viti), zatim koristi personifikaciju, metaforu, asonancu.
Sva ova stilska sredstva daju pjesmi neko novo značenje,daju joj posebnu pažnju i posvećenost čitaoca dok je čita. Ono što je privuklo moju pažnju u ovoj pjesmi jest što pjesnikinja svoju čežnju izražava u tolikoj mjeri da osoba za kojom osjeća tu čežnju shvati to njeno osjećanje. Često i ja sama osjećam čežnju za nekom osobom i to izražavam kroz prirodu koja me okružuje.
Pjesma se sastoji od četiri strofe od po četiri stiha ili katrena.
Rima u pjesmi je parna abba, kao sto možemo vidjeti u sljedećim primjerima: lista- blista, rodi- vodi, hoće- voće, žudi- budi, plove- zove, kiti- viti, roju- moju, pati- dati,
Ritam u pjesmi čežnja je usporen jer je riječ o čežnji za voljenom osobom, što znači da je ovo ljubavna pjesma.
2. STREPNJA
Ne, nemoj mi prići!Hoću izdaleka
Da volim i želim oka tvoja dva.
Jer sreća je lepa samo dok se čeka,
Dok od sebe samo nagoveštaj da.
Ne,nemoj mi prići!Ima više draži
Ova slatka strepnja,čekanje i strah`.
Sve je mnogo lepše donde dok se traži
O čemu se samo tek po slutnji zna.
Ne,nemoj mi prići!Našto to, i čemu?
Iz daleka samo sve k`o zvezda sja;
Iz daleka samo divimo se svemu.
Ne,neka mi ne priđu oka tvoja dva.
Analiza:
Lirski subjekt u ovoj pjesmi osjeća ljubav prema nekoj osobi ali ne želi da joj ta osoba priđe, lirski subjekt želi da tu osobu voli iz daljine jer smatra da je sve bolje iz daljine. Ova pjesma može se posmatrat iz dvije perspektive. Prva perspektiva je ta da je lirski subjekt dovoljno jak da može voljet iz daljine da njemu ne treba pažnja druge osobe da je dovoljan samo pogled prema toj osobi. A druga perspektiva je ta da je lirski subjekt veoma razočaran u ljubav tako da se boji još jednog ljubavnog neuspjeha pa zato kaže: „ Ne, nemoj mi prići!Hoću izdaleka, da volim i želim oka tvoja dva. Jer sreća je lepa samo dok se čeka, dok od sebe samo nagoveštaj da.“
I u ovoj pjesmi pjesnikinja koristi stilska sredstva izražavanja kao što su epiteti (sja, strah, draž, lepa,..), metafora, asonanca, što opet pjesmi daje posebno značenje.
Rima uovoj pjesmi je zastupljena u manjoj mjeri nego u prethodnoj pjesmi, primjeri rime u ovoj pjesmi su: draži- traži, strah- zna, čemu- svemu. A ritam je također usporen jer je pjesma tužna.
Motiv u obje pjesme je ljubav prema nekoj drugoj osobi.
3. Zaključak
Struktura lirske pjesme je veoma složena,kao đto smo vidjeli na samim primjerima pjesama Desanke Maksimović. I ako je Desanka Maksimovic veoma često pisala ljubavne pjesme na što jednostavniji način potrebno je pjesmu pažljivo pročitat kako bi shvatili šta je time pjesnik želio prenijeti na čitaoca, kakav je to osjećaj želio prenijeti na onog tko čita to pjelo ili pjesmu. Kako bi analizirali pjesmu moramo proći kroz nekoliko faza ili koraka kako bi što bolje shvatili šta nam se to prenosi putem pjesme. Faze ili koraci pri analizi pjesme su sljedeće:
1. Pjesma se prvo cjelokupna pročita
2. Uvjetovanost sposobnostima čitaoca ( tj. Sve ono što nam je nepoznato da istražimo šta znači i koju poruku prenosi nama čitaocima)
3. Izražena osjećajnost i izražena ćula-asocijacije
Znači, svaka lirska pjesma treba da ima temu,kompoziciju,jezik i ritmičnu organizaciju. Ono što nam je veoma bitno da znamo u strukturi lirske pjesme je to da je najčešće napisana u kratkoj formi, da je naizgled veoma jednostavna ali da ima veoma složenu strukturu iz razloga jer sadrži dosta elemenata. Njena svrha jest da prenese ili ostavi dojam na čitaoca dok je čita. U lirskoj pjesmi anm ne govori pjesnik već lirski subjekt koji nam prenosi i ostavlja dojam na nas dok čitamo djelo.
4. Literatura
Bibliografija:
1. Solar, M., Teorija književnosti, Zagreb,2001
2. Lešić, Z., Teorija književnosti, Sarajevo, 2005
3. Dr. Rosandić, D., Metodički pristup književnoumjetničkom tekstu, Sarajevo, 1975
4. Maksimovic, D., Miris zemlje- izabrane pesme, Beograd, 1967
5. Jovanović M. Vojislav, Predgovor knjizi Srpske narodne pesme, Beograd, 1922.
6. Pešić R., Milošević-Đorđević N., Narodna književnost, Beograd, 1997.
Internet:
1. Wikipedija, https://sh.wikipedia.org/wiki/Desanka_Maksimovi%C4%87
2. Znanje.org, https://www.google.ba/url?sa=i&rct=j&q=&esrc=s&source=images&cd=&cad=rja&uact=8&ved=0ahUKEwitoOzDjJ7MAhUCOhQKHeLwDyQQjRwIBw&url=http%3A%2F%2Fwww.znanje.org%2Fi%2Fi22%2F02iv08%2F02iv0807%2F02iv0807.htm&psig=AFQjCNGn57ucop-L-BaBKOS3mBsV94MZVQ&ust=1461271967632845
3. https://www.google.ba/url?sa=i&rct=j&q=&esrc=s&source=images&cd=&cad=rja&uact=8&ved=&url=http%3A%2F%2Fwwwbloggercomprofile1704280558878634.blogspot.com%2F2010%2F09%2Fdesanka-maksimovic.html&psig=AFQjCNFXxtg26wjc47Pwzb78ssI4I6QIrQ&ust=1461529501866577
4. https://www.google.ba/url?sa=i&rct=j&q=&esrc=s&source=images&cd=&cad=rja&uact=8&ved=&url=http%3A%2F%2Fwwwbloggercomprofile1704280558878634.blogspot.com%2F2010%2F09%2Fdesanka-maksimovic.html&psig=AFQjCNFXxtg26wjc47Pwzb78ssI4I6QIrQ&ust=1461529501866577
5. http://www.poezijanoci.com/domaca/desanka-maksimovic-pesme.html#10
